Istine i mitovi o satovima
U ovom blogu prolazimo kroz najčešće zablude i pitanja koja dobivamo od kupaca vezano uz rad i održavanje satova. Ako ste se ikad pitali zašto sat stane ili se baterija prebrzo istroši – možda je odgovor upravo ovdje.

Istine i mitovi o satovima: Što sve radimo pogrešno
“Sat mi ne radi, tek sam ga kupio.”
Ovo je jedna od onih poruka koju dobijemo barem nekoliko puta mjesečno. I svaki put nas podsjeti na istu stvar - većina ljudi zapravo jako malo zna o satu koji nosi.
I to je potpuno okej. Nisi tvoja dužnost znati što znači 30 m vodootpornosti, ili zašto ti sat stane ako ga ne nosiš. Na kraju krajeva, kad kupiš mobitel, ne moraš znati kako funkcionira baterija da ga koristiš, zar ne?
Zato smo odlučili napisati ovaj tekst. Ne da idemo previše u tehnikalije, nego da podijelimo neke od najčešćih situacija koje redovito viđamo u komunikaciji s kupcima.
Ponekad nam se jave jer sat stane kad ga skinu s ruke, nekad jer im kazaljka ne ide u krug kako su očekivali. Sve su to sitnice koje se lako objasne, ali ako ih ne znaš, možeš pomisliti da je sa satom nešto ozbiljno.
Ako te ikada mučilo nešto navedeno, ili samo želiš bolje razumjeti svoj sat, ovaj tekst je za tebe.
Krenimo.
Vodootpornost satova: što stvarno znače oznake poput 30 m ili 50 m
Jedna od najčešćih zabuna s kojom se susrećemo u službi za korisnike odnosi se na vodootpornost satova. Na prvi pogled, kada piše 30 metara, mnogi misle da mogu s tim satom bez problema roniti ili plivati na toj dubini.
Međutim, stvarnost je malo drugačija. Oznaka poput 30 m, 50 m ili 100 m ne znači koliko duboko možeš roniti, nego koliko je sat otporan na pritisak vode u laboratorijskim uvjetima. Na primjer, sat s oznakom 30 m zapravo bi trebao gotovo u potpunosti izbjegavati vodu.
Imali smo kupce koji su nas pitali zašto ušlo malo vode u sat dok su se tuširali, iako sat na sebi ima oznaku 50 m. Isto tako, kod nekih satova oznaka 100 m znači da sat može podnijeti kupanje i plivanje, ali ni približno ronjenje.
Vrlo često naglašavamo važnost pravilnog zatvaranja krunice jer upravo to je najčešći razlog zbog kojeg voda uđe u sat, čak i ako je tehnički sat vodootporan.
Za detaljnije objašnjenje i tablice vodootpornosti možeš pogledati ovaj vodič ovdje.
Prilikom kupovine, za svaki sat šaljemo uputu na kojoj se jasno vidi tablica s objašnjenjem oznaka vodootpornosti i što svaka oznaka znači.
Baterija kratko traje jer stoperica radi bez da to znate
Jedna od situacija koju jako često viđamo u korisničkoj podršci je da se netko javi jer mu baterija na satu traje neobično kratko. Nekad par mjeseci, nekad malo duže, ali uvijek puno kraće nego što je očekivano. I to najčešće nije greška u satu niti stara baterija, nego nešto što se vrlo lako previdi.
Imali smo nedavno kupca koji nam se javio jer mu je sat radio svega četiri mjeseca prije nego što je potpuno stao. Kad smo pitali je li možda slučajno uključena štoperica, rekao je da nije ni znao da sat ima tu funkciju. A upravo tu dolazi do zabune kod mnogih modela koji imaju kronograf.
Na tim satovima, velika središnja kazaljka (koja izgleda kao klasična sekundarka) zapravo nije pokazivač sekundi već dio štoperice. Prava sekundarka je često smještena u malom podbrojčaniku negdje sa strane. I tako, kad netko vidi da velika kazaljka "ide normalno", misli da je sve u redu, a zapravo je pokrenuta štoperica koja konstantno troši bateriju.
Kod tih modela dovoljno je da se štoperica slučajno uključi jednim pritiskom na tipku i da ostane aktivna tjednima. Baterija to jednostavno ne izdrži.
Zato kad god dobijemo ovakav upit, prvo što preporučimo je da pogledaju brojčanik i uvjere se je li štoperica možda uključena. Može djelovati kao sitnica, ali zapravo je jedan od najčešćih razloga zašto baterija traje kraće nego što bi trebala.
Kako funkcionira automatski sat i zašto ponekad stane
Evo ovako, često imamo upite od kupaca koji nisu baš sigurni kako točno rade automatski satovi i zašto im ponekad stanu. Recimo, jedan kupac nam se javio totalno zbunjen jer mu je sat stao preko noći, a ispostavilo se da ga nije nosio od dana kad ga je kupio. Automatski satovi rade na principu pokreta ruke, znači dok vi nosite sat on se sam navija i radi. Kad ga ne nosite, nema pokreta koji bi ga držao aktivnim, pa jednostavno stane. Zato nije rijetkost da ako ostavite sat nekoliko dana na polici, stane.
Još jedna stvar koju često vidimo kako muči ljude je točnost. Ljudi očekuju da automatski satovi budu kao kvarcni satovi koji idu savršeno točno, ali to baš i nije slučaj. Normalno je da sat dnevno može kasniti ili žuriti koju minutu ili dvije. To nije kvar nego dio njihove prirode. Zapravo, to je i jedan od razloga zašto satoljupci vole baš mehaničke satove – imaju neki svoj karakter.
Za one koji tek ulaze u ovaj svijet, korisna informacija je da se automatski sat može i ručno naviti, pogotovo ako je stajao malo dulje. Par okretaja krunice i sat će ponovno proraditi. Kad ga nosite svaki dan, to obično nije potrebno jer sat živi od pokreta. Ali ako sat mjesec dana leži, nemoj se iznenaditi ako se ne pokrene sam od sebe. Mi često objasnimo te male stvari jer znam da su mnogima na početku nejasne i lako zbune kupce.
Za više detalja pročitajte naš blog o vrstama mehanizama.
Sat ne radi? Provjeri je li krunica utisnuta
Ovo je jedna od onih stvari koje se stvarno često dogode, pogotovo kod kupaca koji prvi put uzimaju ručni sat. Dobijemo poruku tipa “sat ne radi, upravo sam ga otvorio”, a zapravo je problem samo u tome što krunica nije utisnuta do kraja.
Naime, kod velikog broja brendova satovi dolaze s već izvučenom krunicom – to je sasvim namjerno, kako se baterija ne bi trošila dok je sat na polici ili u kutiji. I onda se dogodi da se to jednostavno previdi, pogotovo ako kutiju otvarate prvi put i uzbuđeni ste zbog novog sata. Skroz razumljivo.
Kad krunica nije pritisnuta do kraja, sat jednostavno neće početi raditi. Dovoljno je samo lagano pritisnuti krunicu natrag prema kućištu i kazaljke bi trebale odmah krenuti.
Imali smo više slučajeva gdje su ljudi mislili da je sat pokvaren, a zapravo je sve bilo u redu – samo je krunica čekala da ju netko gurne na svoje mjesto. Zato, ako vidite da sat ne radi odmah po otvaranju, prvo bacite oko na krunicu. To je sitnica koja zna napraviti veliku razliku.
Sat sa solarnim punjenjem ne radi? Moguće da jednostavno nije vidio dovoljno svjetla
Ovo je još jedan od onih upita koje ponekad dobijemo – kupac kaže da mu solarni sat ne radi, a u većini slučajeva ispadne da sat jednostavno nije dovoljno dugo bio izložen svjetlu. Ti satovi stvarno trebaju jače izvore svjetla, najbolje direktno sunce, da bi se napunili.
Imali smo slučaj gdje je kupac držao sat u ladici par tjedana i onda se začudio zašto ne radi. Kod solarnih satova je to sasvim očekivano . Ako nisu redovito izloženi svjetlu, pogotovo prirodnom, baterija se isprazni i sat jednostavno stane. Dovoljno je, recimo, da ga stavite na prozorsku dasku na sunčan dan par sati, i trebao bi se ponovno pokrenuti.
Uglavnom, ako imate solarni sat i primijetite da ne radi, nemojte odmah misliti da je nešto pokvareno. Najčešće mu samo treba dobar “sunčani doručak”.
Zaključak
Nadamo se da su vam ove informacije barem malo pomogle razjasniti neke od najčešćih nedoumica koje ljudi imaju sa satovima. Sve ove situacije su nam stvarno poznate iz prve ruke i drago nam je kad ih možemo objasniti jer znamo koliko sitnica može zbuniti, pogotovo kad vam je to prvi sat ili prvi put imate mehanički ili napredniji model.
Ako vam i dalje nešto nije jasno, ili imate konkretno pitanje za svoj sat, slobodno nam se javite, stvarno nema glupih pitanja. Tu smo da pomognemo i rado ćemo baciti oko ili vas usmjeriti kako treba.